Evropski lideri dogovorili format za mirolne pregovore između Rusije i Ukrajine
Evropski lideri su u Dublinu 14. novembra 2026. godine postigli dogovor o formiranju reprezentativnog formata za buduće mirolne pregovore između Rusije i Ukrajine. Ova odluka predstavlja ključni korak u pokušajima da se uspostavi strukturiran okvir za dijalog koji bi mogao dovesti do prekida sukoba na teritoriji Ukrajine.
Dogovoreni pregovarački tim čine pet vodećih evropskih sila: Nemačka, Francuska, Italija, Poljska i Ujedinjeno kraljevstvo. Uz ove države, u proces će biti uključeni i predstavnici institucija Evropske unije. Tokom narednih faza, na tehničkom nivou pregovora učestvovaće nacionalni savetnici za bezbednost iz ovih pet zemalja, kao i predstavnici Evropske unije.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski istakao je značaj ovog koraka, ali je istovremeno pozvao evropske lidere da osiguraju da Evropa bude stalni učestvovan učesnik u svim pregovorima. Slične stavove podržava i predsednik Evropskog saveta Antonio Kosta, koji je naglasio da Evropa mora govoriti jednim jasnim i ujedinjenim glasom u diskusijama koje oblikuju budućnost Ukrajine i bezbednost kontinenta.
Reakcije Kremlja na ovo rešenje su delimično otvorene, ali uz određene uslove. Ruske vlasti su saopštile da nemaju prigovor na učešće Evrope u mirolnim pregovorima, pod uslovom da evropske zemlje imaju nameru da doprinesu postizanju mira. Pored toga, ruska strana je iznela zahtev da se pre razmatranja konkretnih pitanja vezanih za rat, prvo razgovara o novom evropskom bezbednosnom poretku.
Ovaj zahtev Rusije odbacio je nemački kancelar Fridrih Merca. On je istakao da ne može biti pregovora o Ukrajini bez Ukrajine, niti pregovora o Evropi bez Evrope, uz napomenu da evropski bezbednosni poredak već postoji. Ova izjava suštinski odbija pokušaje Rusije da rešava pitanja bezbednosti kontinenta bez obzavljenja postojećih evropskih struktura.
Paralelno sa ovim procesima, lideri 40 evropskih zemalja potpisali su u Dublinu deklaraciju kojom potvrđuju da svako pitanje koje utiče na evropsku bezbednost mora uključivati evropske države. Ova odluka dolazi kao odgovor na zabrinutost da bi se o budućnosti evropske bezbednosti moglo pregovarati direktno između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, bez učešća evropskih aktera.
U kontekstu šireg diplomatskog okvira, američki izaslanici Vitkof i Džared Kušner održali su sastanak sa predsednikom Rusije Vladimirem Putinom u Moskvi. Ovaj susret je usledio nakon prethodnih razgovora koji su održani u Abu Dabi od 10. do 11. novembra 2026. godine.
Овај чланак је написан уз помоћ вештачке интелигенције на основу више новинских извештаја, а наша редакција га прегледа у складу са уређивачким принципима. Уређивачки стандарди · Дојаве и контакт
Коментари 0